Rad pod naslovom „The everyday cost of paradise: seasonal grocery inflation as a tourism-led externality” prihvaćen je za objavu u vodećem svjetskom časopisu za turizam Annals of Tourism Research (AJG = 4, WoS Q1, Scopus Q1).
Autori rada su Zvonimir Kuliš, voditelj projekta i docent na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Splitu; Josip Mikulić, redoviti profesor na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam; te Stjepan Srhoj, izvanredni profesor na Katedri za opću ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Splitu i viši znanstveni suradnik u IRMO-u.
Od svibnja 2025. maloprodajni trgovci u Hrvatskoj zakonski su obvezni svakodnevno javno objavljivati cijene svojih proizvoda. Ti podaci, oko 1,3 milijarde dnevnih zapisa o cijenama za razdoblje svibanj–listopad 2025., autorima su omogućili praćenje kretanja cijena pojedinih proizvoda po lokacijama te usporedbu priobalnih općina s ostatkom Republike Hrvatske kroz cijelu turističku sezonu.
Cijene su u priobalnim, turistički intenzivnim općinama više već u svibnju, no glavni nalaz rada jest da tijekom ljeta dodatno rastu. Taj dodatni rast prati obrazac u obliku obrnutog slova U: razlika u rastu cijena između obale i kopna postupno se širi kako sezona napreduje, vrhunac doseže u srpnju i kolovozu kada je turistička potražnja najveća, a potom slabi do listopada. Obrazac se zadržava i kada se analiza ograniči na poduzorak 30 esencijalnih grupa proizvoda te poduzorak proizvoda s identičnim barkodovima. Analiza također utvrđuje da je prosječni rast cijena na obali veći kod jedne skupine trgovačkih lanaca, dok se kod drugih cijene na obali i kopnu u prosjeku mijenjaju podjednako.
Rezultati upućuju na to da sezonska inflacija cijena hrane predstavlja eksternaliju turizma koja izravno pogađa lokalno stanovništvo. Pritom se otvara i pitanje pravednosti: u priobalnim gradovima žive i brojni stanovnici koji nemaju prihoda od turizma, a koji su sezonskim rastom cijena zapravo zakinuti, budući da im realna vrijednost plaće tako pada ispod one u ostalim dijelovima Hrvatske. To je posebno izraženo kod zanimanja s nacionalno ujednačenim plaćama, poput zdravstvenih radnika, učitelja ili policijskih službenika. Kao smjer budućih istraživanja autori navode usporedbu dviju strana kućanske bilance u priobalnim sredinama: s jedne strane koliko su rashodi rezidenata viši zbog skupljeg života, a s druge koliko su njihovi prihodi eventualno veći jer turizam otvara dodatne prilike za zaradu. Gotovo je izvjesno da će biti i kućanstava na dobitku i onih na gubitku, pa je upravo to odnos koji treba izmjeriti, kako bi se utvrdilo tko od turizma neto profitira, a tko snosi njegov trošak.
Više detalja dostupno je u članku: https://doi.org/10.1016/j.annals.2026.104225
U otvorenom pristupu članak je dostupan: https://ideas.repec.org/p/zbw/glodps/1774.html
