Rad analizira kako je Hrvatska nakon pristupanja Europskoj uniji 2013. godine izgradila sustav međunarodne razvojne suradnje i prešla iz položaja primateljice međunarodne pomoći u status zemlje koja pruža službenu razvojnu pomoć. Istraživanje se temelji na analizi zakonodavstva, strateških dokumenata, godišnjih izvješća o provedbi razvojne suradnje te podataka o 929 bilateralnih projekata provedenih između 2020. i 2024. godine, ukupne vrijednosti od približno 270 milijuna eura. Analizirani su geografski i sektorski prioriteti, instrumenti financiranja, provedbeni kanali te zastupljenost tehničke pomoći i prijenosa hrvatskih tranzicijskih i poslijeratnih iskustava.

Rad pokazuje da je Hrvatska ostvarila vidljiv napredak u povećanju razvojne pomoći i usklađivanju svojega sustava s europskim i međunarodnim normama. Ukupna službena razvojna pomoć dosegnula je 214,94 milijuna eura u 2024. godini, odnosno 0,22 posto hrvatskoga bruto nacionalnog dohotka. Time se Hrvatska približila zajedničkom cilju Europske unije prema kojemu bi države članice koje su Uniji pristupile nakon 2002. godine do 2030. trebale izdvajati 0,33 posto bruto nacionalnog dohotka za razvojnu pomoć. Posebno je snažno porasla bilateralna pomoć, s 16,2 milijuna eura u 2020. na 88,6 milijuna eura u 2024. godini. Analiza pokazuje da je hrvatska bilateralna razvojna suradnja izrazito usmjerena prema neposrednom susjedstvu i kriznim područjima. Godine 2020. zemlje zapadnog Balkana primile su 57,4 posto hrvatske bilateralne pomoći, dok je nakon početka ruske agresije na Ukrajinu gotovo dvije trećine bilateralne pomoći u 2022. bilo usmjereno prema Ukrajini. Do 2024. zapadni Balkan ponovno je postao najveće područje djelovanja s 45,7 posto bilateralne pomoći, dok je Ukrajina zadržala značajan udio od 33,5 posto.

Bosna i Hercegovina pritom zauzima posebno mjesto. Između 2020. i 2024. primila je približno 90,5 posto ukupne hrvatske bilateralne pomoći zapadnom Balkanu. U sektorskoj strukturi pomoći toj regiji najveći udio imaju obrazovanje i kultura s 48,3 posto te zdravstvo s 24,4 posto ukupnih izdvajanja.

Rad ističe i nesrazmjer između hrvatskih deklariranih razvojnih prednosti i njihove vidljivosti u službenim podacima. Iako Hrvatska kao svoje komparativne prednosti naglašava iskustva europskih integracija, poslijeratne obnove, razminiranja, izgradnje institucija i prijenosa znanja, tehnička pomoć financirana iz državnog proračuna pala je s 1,06 milijuna eura u 2020. na samo 440 tisuća eura u 2024. godini, odnosno na svega 0,2 posto ukupne službene razvojne pomoći. Autori upozoravaju da to ne znači nužno da Hrvatska ne prenosi svoja znanja i iskustva. Najveći dio takvih aktivnosti provodi se kroz programe Europske unije poput Twinninga i TAIEX-a, zbog čega se evidentiraju kao razvojna pomoć EU-a, a ne kao hrvatska razvojna pomoć.

U radu se predlaže uspostavljanje jedinstvenog nacionalnog registra razvojne i humanitarne pomoći te tehničke suradnje, obvezno označavanje projekata prema strateškim i geografskim prioritetima, uvođenje sustava praćenja i vrednovanja ostvarenih rezultata te sustavno osposobljavanje državnih tijela za primjenu pravila OECD-DAC-a. Takve bi mjere omogućile bolje upravljanje portfeljem i jasnije povezivanje hrvatskih specifičnih znanja s konkretnim razvojnim rezultatima.

Rad je dostupan na mrežnim stranicama izdavača Wiley:
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/dpr.70083

Objava Objavljen znanstveni rad o politici međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

U radu se analiziraju učinci programa „Zaželi“, intervencije usmjerene na zapošljavanje nezaposlenih žena bez tercijarnog obrazovanja na poslovima pružanja pomoći i skrbi starijim osobama. Istraživanje se usredotočuje na ukupne učinke programa na lokalna tržišta rada, a ne samo na rezultate pojedinačnih sudionica.

Primjenom metode razlike u razlikama autori su ispitali utjecaj programa na dugotrajnu nezaposlenost žena, njihovo zapošljavanje izvan programa te stopu aktivnosti. Rezultati upućuju na značajno smanjenje udjela dugotrajno nezaposlenih žena, pri čemu se trajniji učinak pojavljuje približno dvije godine nakon uključivanja pojedine općine u program. Dio kratkoročnih promjena povezan je s dinamikom provedbe programa i povratkom sudionica u evidenciju nezaposlenih nakon završetka njihova zaposlenja.

Istraživanje nije utvrdilo da je program smanjio mogućnosti zapošljavanja žena na drugim radnim mjestima, odnosno nisu pronađeni dokazi o istiskivanju redovitog zapošljavanja. Istodobno, nisu utvrđeni značajni učinci na zaposlenost žena izvan programa ni na njihovu ukupnu stopu aktivnosti. Nalazi stoga pokazuju da je program imao važnu socijalnu i aktivacijsku ulogu, ali i da privremeno javno financirano zapošljavanje samo po sebi ne mora dovesti do snažnijeg uključivanja u redovito tržište rada.

Rad donosi i metodološke preporuke za vrednovanje velikih intervencija na tržištu rada, posebno u pogledu pravodobnosti evaluacije, dostupnosti podataka i potrebe praćenja više pokazatelja na lokalnoj razini.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na mrežnim stranicama izdavača Springer Nature na sljedećoj poveznici: https://link.springer.com/article/10.1186/s12651-026-00438-0

Objava Objavljen rad o učincima programa „Zaželi“ na lokalna tržišta rada pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Poglavlje analizira iskustvo Hrvatske s Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA), ključnim financijskim mehanizmom Europske unije u procesu pripreme za članstvo. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji 2013. godine nakon složenog pregovaračkog procesa, a IPA program imao je važnu ulogu u jačanju administrativnih kapaciteta, osobito kroz edukaciju kadrova i razvoj institucionalnih struktura.

Rezultati istraživanja pokazuju da je, unatoč pozitivnim pomacima, ograničen financijski opseg pretpristupnih programa smanjio njihov širi razvojni učinak. Fragmentiranost projekata i nedostatak integriranog reformskog pristupa otežali su rješavanje dubljih strukturnih izazova. Dodatno, učinkovitost IPA pomoći bila je pod utjecajem vanjskih i unutarnjih čimbenika, uključujući česte izmjene programa, složena pravila javne nabave, gospodarsku krizu 2009. godine te ograničene institucionalne kapacitete.

Zaključno, rad pokazuje da je IPA značajno doprinijela sposobnosti Hrvatske za upravljanje EU fondovima nakon pristupanja, ali da su njezina ograničenja u dizajnu i nedovoljna povezanost s cjelovitim nacionalnim reformama umanjili dugoročne učinke.

Knjiga The Palgrave Handbook of European Union Enlargement and Pre-Accession Assistance bavi se razvojem, dizajnom i učincima pretpristupne pomoći kroz različite valove proširenja Europske unije. Poseban naglasak stavlja na komparativnu analizu iskustava država kandidata i članica, omogućujući uvid u sličnosti i razlike među slučajevima te ulogu pretpristupnih instrumenata u oblikovanju javnih politika i razvojnih putanja zemalja na njihovom putu prema članstvu u EU.

Poglavlje je dostupno na poveznici:
https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-032-13349-6_4

Objava Objavljeno poglavlje o iskustvu Hrvatske s IPA programom u izdanju Springer pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Rad analizira ključne izazove s kojima se jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj suočavaju u korištenju sredstava Europske unije. Rezultati istraživanja identificiraju četiri glavna izazova: ograničene ljudske kapacitete, poteškoće u osiguravanju financijske održivosti, administrativnu složenost korištenja EU fondova te utjecaj politike na procese korištenja EU fondova. Rad doprinosi raspravi o potrebi sveobuhvatne reforme sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj, zagovarajući teritorijalno okrupnjavanje kao jedan od ključnih mehanizama za jačanje apsorpcijskog kapaciteta. Takav pristup prepoznaje se kao preduvjet za učinkovitiju provedbu kohezijske politike i postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja.

Članak je dostupan na poveznici: https://doi.org/10.31297/hkju.26.1.1

Objava Objavljen rad o izazovima lokalnih jedinica u korištenju EU fondova pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Autori sugeriraju da ekonomika javne nabave zadovoljava Abbottove uvjete za zasebno potpodručje ekonomije. Pritom je definiraju: “Ekonomika javne nabave je primijenjeno potpodručje ekonomije koje proučava kako pravila javne nabave, odluke javnih naručitelja i ponuditelja oblikuju ishode prije dodjele ugovora (npr. sudjelovanje, ponude, uvjete) i nakon dodjele (izvršenje i uspješnost ugovora), te kako se ti ishodi dalje odražavaju na poduzeća, tržišta i šire gospodarske učinke.” 

Autori u radu sažimaju ključne empirijske i teorijske radove iz ekonomike javne nabave i organiziraju ih unutar petofaznog ciklusa nabave, kako bi se nalazi iz literature mogli uspoređivati i povezivati kroz cijeli proces, od planiranja do ekonomskih posljedica. 

Pet faza ciklusa javne nabave koje autori koriste kao okvir su: 

1. Planiranje potreba 
2. Priprema i objava natječaja 
3. Nadmetanje i dodjela ugovora 
4. Izvršenje ugovora 
5. Ekonomske posljedice 

Javna nabava je važna jer kroz nju javni novac, često i EU sredstva, postaju konkretna infrastruktura i usluge, a pritom se oblikuju tržišta, konkurencija i razvojni učinci. 

Javna nabava čini oko 15 % BDP-a, no unatoč toj veličini empirijski dokazi o tome što u javnoj nabavi stvarno funkcionira i dalje su relativno skromni, pa autori pozivaju na sustavnu izgradnju baze empirijskih dokaza “što funkcionira u javnoj nabavi” za donošenje boljih politika. 

CEPR poveznica: https://cepr.org/publications/dp21110 

CEPR je međunarodna mreža vodećih ekonomista i istraživača koja promiče neovisna, empirijski utemeljena istraživanja o ekonomskim politikama, s ciljem informiranja javnih rasprava i donošenja odluka u Europi i šire. 

SSRN poveznica: https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=5968455 

Objava Novi CEPR Discussion Paper o ekonomici javne nabave pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Knjiga je podijeljena u tri veće cjeline: znanja o Europskoj uniji i prijavi projekta na natječaj; opća znanja za uspjeh u pripremi i provedbi EU projekta te specifične teme za uspjeh i ostvarenje ciljeva u EU projektima. Prva cjelina sadrži četiri poglavlja: Strateški prioriteti i proračun Europske unije Jakše Puljiza sadrži pregled institucionalnog i strateškog okvira EU-e te prikazuje njen proračunski okvir; Upravni aspekti pripreme i provedbe EU projekata Vedrana Đulabića  s pregledom osnovnih pojmova koje je potrebno svladati kako bi se razumjeli upravni aspekti upravljanja fondovima EU-a; Kohezijska politika EU-a i razvoj u Hrvatskoj Sanje Maleković, Jakše Puljiza i Ivane Keser koje pruža znanja o kohezijskoj politici i utjecaju EU-a na razvoj u Hrvatskoj; te Planiranje projekta, prijava na poziv i provedba Karoline Horvatinčić koje pruža vrlo konkretna praktična znanja o metodologiji planiranja projekta; prijavi projektne ideje na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava; kapacitetima za uspješnu provedbu; relevantnosti, održivosti projekta i horizontalnim temama te informacijama o postupcima ugovaranja i provedbe projekta.

Druga cjelina fokusirana je na opća znanja koja su potrebna za uspjeh EU projekta. Poglavlje Sanje Tišme, Sanje Maleković i Jakše Puljiza, Uvod u strateško planiranje, prezentira teorijski okvir za strateško planiranje te je istaknut njegov značaj, što ono predstavlja, na koja ključna pitanja on daje odgovore kao i ključne karakteristike svakog procesa strateškog planiranja. Mislav Ante Omazić, Petra Gracin i Marko Šimac u poglavlju Menadžerska znanja i vještine za upravljanje projektima daju cjelovit pregled ključnih kompetencija povezanih s učinkovitim i djelotvornim znanjima i vještinama projektnog menadžmenta.

Posljednja cjelina predstavlja četiri poglavlja kroz mogućnosti financiranja projekata iz raznih područja: održivog razvoja; infrastrukturnih i građevinskih projekata; socijalne kohezije, urbanog razvoja i socijalnih inovacija; te  kulturnih/kreativnih industrija. Poglavlje Održivi razvoj Ana-Marie Boromise, Zorana Grgića i Branke Šakić, pored definicije i ciljeva održivog razvoja na globalnoj, europskoj i hrvatskoj razini objašnjava isprepletenost društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva te veza između rasta i razvoja kroz javne politike ključnih za postizanje održivog razvoja, a to su klimatska, energetska, industrijska politika i kružno gospodarstvo, građevinarstvo, zaštita okoliša i bioraznolikost, mobilnost, poljoprivreda, istraživanje, razvoj i inovacije.

U poglavlju Specifičnosti upravljanja u EU financiranih infrastrukturnih projekata u RH Mladena Vukomanovića, Anite Cerić i Snježane Krznarić opisuju se pristupi i modeli upravljanja infrastrukturnim projektima, a poglavlje Gojka Bežovana Socijalna kohezija, urbani razvoj i socijalne inovacije kroz interdisciplinarni pristup analizira osam tematskih područja: socijalna kohezija, urbani razvoj, socijalno poduzetništvo i socijalna ekonomija, socijalno uključivanje i borba protiv siromaštva, programi zapošljavanja, uloga civilnog društva, socijalne inovacije te dobra vladavina.

Daniela Angelina Jelinčić u poglavlju Kulturne i kreativne industrije temu razrađuje kroz ulogu kulturnih/ kreativnih industrija u regionalnom razvoju. Pristup razradi teme je projektni kako bi se čitatelju omogućila menadžerska znanja, ali i visoko specijalizirana znanja vezana za područje kulture, upravo kako bi se izbjegle najčešće greške, odnosno postigli pravilno upravljani razvojni učinci.

Knjiga je namijenjena  zaposlenicima u javnoj upravi, djelatnicima u obrazovanju, studentima, konzultantima, poduzetnicima, članovima udruga te pojedincima s vizijom  kako bi ideje pretočili u konkretne projekte te osigurali njihovu primjenu. Knjiga je ujedno i značajan obrazovni materijal proizišao iz vrlo uspješnog Sveučilišnog interdisciplinarnog specijalističkog studija „Priprema i provedba EU projekata“. Studij se kroz već devet generacija provodi na Sveučilištu u Zagrebu, a izvode ga Pravni fakultet, Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Agronomski fakultet te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba.

Knjiga je dostupna na:  https://shop.skolskaknjiga.hr/priprema-i-provedba-projekata-europske-unije/

SADRŽAJ KNJIGE

Informacije o upisima u X. generaciju studija: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2025/06/Natjecaj-SS-Priprema-i-provedba-EU-projekata-X-generacija-2025-2026-f.pdf

Objava Nove knjige „EU PROJEKTI – priprema i provedba“ pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Objava EU se priprema za žestoku raspravu o novom proračunu pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Objava IRMO aktualno „Budućnost EU proračuna nakon 2027. godine“ pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Izdavač: Routledge, London

Godina: 2024

ISBN 9781032494807 (hbk)

DOI: 10.4324/9781003394013

SAŽETAK

Godina 2023. obilježila je desetu obljetnicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji, posljednje zemlje pristupnice EU-u, što predstavlja priliku za istraživanje ekonomskih, političkih i društvenih dimenzija ove velike transformacije. Knjiga ispituje kako se Hrvatska promijenila u posljednjih deset godina te razmatra pokretačke snage i prepreke na njezinom putu postpristupne europeizacije.

U knjizi se tvrdi da je hrvatski slučaj od posebne važnosti s obzirom da je posljednje desetljeće europskih integracija bilo vjerojatno najizazovnije do sada. Desetljeće je počelo dužničkom krizom u cijeloj eurozoni, a završilo ekonomskim poteškoćama uzrokovanim pandemijom COVID-19 i agresijom Rusije na Ukrajinu. Takve zahtjevne okolnosti u kojima se program rada često definirao na ad hoc način predstavljale su veliki test za upravljačke sposobnosti Hrvatske. Knjiga nudi odgovore na pitanje koliko su hrvatski kreatori politika bili uspješni u suočavanju s izazovima izazvanim krizom i drugim potrebnim prilagodbama. Ona istražuje kako je članstvo u EU-u utjecalo na dizajn i provedbu odabranih nacionalnih politika, funkcioniranje vladajućih institucija i obrasce suradnje između društvenih aktera. U knjizi se analizira utjecaj članstva u EU u dva glavna područja: političkom i ekonomskom, pri čemu se pojedinačna poglavlja bave relevantnim temama.

Knjiga je namijenjena istraživačima i studentima europeizacije, kao i kreatorima politika, poduzetnicima i lobistima koji se bave pitanjima europskih integracija.

Knjigu ‘Europska integracija u doba krize: ekonomske, političke i društvene lekcije iz Hrvatske’ možete kupiti na sljedećoj adresi.

Objava Knjiga: Europska integracija u doba krize: ekonomske, političke i društvene lekcije iz Hrvatske/Crisis Era European Integration: Economic, Political and Social Lessons from Croatia pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Urednici IRMO aktualno: Ana-Maria Boromisa, Sanja Maleković, Jakša Puljiz, Sanja Tišma, Aleksandra Uzelac

Nakladnik: IRMO – Institut za razvoj i međunarodne odnose

Godina: 2024.

Objava IRMO aktualno „Europski izbori 2024. godine – izlazni trendovi“ pojavila se prvi puta na Euroimpakt.