<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Arhiva Publikacije - Euroimpakt</title>
	<atom:link href="https://euroimpakt.irmo.hr/category/publikacije/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://euroimpakt.irmo.hr/category/publikacije/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 13 Apr 2026 09:20:19 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://euroimpakt.irmo.hr/wp-content/uploads/2024/05/cropped-Logo-s-opisom-3-32x32.jpg</url>
	<title>Arhiva Publikacije - Euroimpakt</title>
	<link>https://euroimpakt.irmo.hr/category/publikacije/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Objavljeno poglavlje o iskustvu Hrvatske s IPA programom u izdanju Springer</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/objavljeno-poglavlje-o-iskustvu-hrvatske-s-ipa-programom-u-izdanju-springer/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 13 Apr 2026 09:20:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=766</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dr. sc. Jakša Puljiz, u koautorstvu s Mateom Roknić, objavio je rad pod naslovom “Experience with Implementation of IPA Assistance—Was Croatia a Success Story?” kao poglavlje u knjizi The Palgrave Handbook of European Union Enlargement and Pre-Accession Assistance, u izdanju uglednog izdavača Springer. Poglavlje analizira iskustvo Hrvatske s Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA), ključnim financijskim mehanizmom Europske unije [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/objavljeno-poglavlje-o-iskustvu-hrvatske-s-ipa-programom-u-izdanju-springer/">Objavljeno poglavlje o iskustvu Hrvatske s IPA programom u izdanju Springer</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Dr. sc. Jakša Puljiz, u koautorstvu s Mateom Roknić, objavio je rad pod naslovom <i>“Experience with Implementation of IPA Assistance—Was Croatia a Success Story?”</i> kao poglavlje u knjizi <i>The Palgrave Handbook of European Union Enlargement and Pre-Accession Assistance</i>, u izdanju uglednog izdavača Springer.</p>
<p>Poglavlje analizira iskustvo Hrvatske s Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA), ključnim financijskim mehanizmom Europske unije u procesu pripreme za članstvo. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji 2013. godine nakon složenog pregovaračkog procesa, a IPA program imao je važnu ulogu u jačanju administrativnih kapaciteta, osobito kroz edukaciju kadrova i razvoj institucionalnih struktura.</p>
<p>Rezultati istraživanja pokazuju da je, unatoč pozitivnim pomacima, ograničen financijski opseg pretpristupnih programa smanjio njihov širi razvojni učinak. Fragmentiranost projekata i nedostatak integriranog reformskog pristupa otežali su rješavanje dubljih strukturnih izazova. Dodatno, učinkovitost IPA pomoći bila je pod utjecajem vanjskih i unutarnjih čimbenika, uključujući česte izmjene programa, složena pravila javne nabave, gospodarsku krizu 2009. godine te ograničene institucionalne kapacitete.</p>
<p>Zaključno, rad pokazuje da je IPA značajno doprinijela sposobnosti Hrvatske za upravljanje EU fondovima nakon pristupanja, ali da su njezina ograničenja u dizajnu i nedovoljna povezanost s cjelovitim nacionalnim reformama umanjili dugoročne učinke.</p>
<p>Knjiga <i>The Palgrave Handbook of European Union Enlargement and Pre-Accession Assistance</i> bavi se razvojem, dizajnom i učincima pretpristupne pomoći kroz različite valove proširenja Europske unije. Poseban naglasak stavlja na komparativnu analizu iskustava država kandidata i članica, omogućujući uvid u sličnosti i razlike među slučajevima te ulogu pretpristupnih instrumenata u oblikovanju javnih politika i razvojnih putanja zemalja na njihovom putu prema članstvu u EU.</p>
<p>Poglavlje je dostupno na poveznici:<br />
<a title="https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-032-13349-6_4" href="https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-032-13349-6_4" data-auth="NotApplicable" data-linkindex="1">https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-032-13349-6_4</a></p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/objavljeno-poglavlje-o-iskustvu-hrvatske-s-ipa-programom-u-izdanju-springer/">Objavljeno poglavlje o iskustvu Hrvatske s IPA programom u izdanju Springer</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Objavljen rad o izazovima lokalnih jedinica u korištenju EU fondova</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/objavljen-rad-o-izazovima-lokalnih-jedinica-u-koristenju-eu-fondova/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 13 Apr 2026 09:18:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=761</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dr. sc. Jakša Puljiz, u koautorstvu s Mijom Bežovanom i dr. sc. Igorom Vidačkom, objavio je izvorni znanstveni članak pod naslovom “Challenges Faced by Local Government Units in the Use of EU Funds” u časopisu Hrvatska i komparativna javna uprava. Rad analizira ključne izazove s kojima se jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj suočavaju u korištenju sredstava Europske [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/objavljen-rad-o-izazovima-lokalnih-jedinica-u-koristenju-eu-fondova/">Objavljen rad o izazovima lokalnih jedinica u korištenju EU fondova</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Dr. sc. Jakša Puljiz, u koautorstvu s Mijom Bežovanom i dr. sc. Igorom Vidačkom, objavio je izvorni znanstveni članak pod naslovom <i>“Challenges Faced by Local Government Units in the Use of EU Funds”</i> u časopisu <i>Hrvatska i komparativna javna uprava</i>.</p>
<p>Rad analizira ključne izazove s kojima se jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj suočavaju u korištenju sredstava Europske unije. Rezultati istraživanja identificiraju četiri glavna izazova: ograničene ljudske kapacitete, poteškoće u osiguravanju financijske održivosti, administrativnu složenost korištenja EU fondova te utjecaj politike na procese korištenja EU fondova. Rad doprinosi raspravi o potrebi sveobuhvatne reforme sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj, zagovarajući teritorijalno okrupnjavanje kao jedan od ključnih mehanizama za jačanje apsorpcijskog kapaciteta. Takav pristup prepoznaje se kao preduvjet za učinkovitiju provedbu kohezijske politike i postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja.</p>
<p>Članak je dostupan na poveznici: <a title="https://doi.org/10.31297/hkju.26.1.1" href="https://doi.org/10.31297/hkju.26.1.1" data-auth="NotApplicable" data-linkindex="3">https://doi.org/10.31297/hkju.26.1.1</a></p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/objavljen-rad-o-izazovima-lokalnih-jedinica-u-koristenju-eu-fondova/">Objavljen rad o izazovima lokalnih jedinica u korištenju EU fondova</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novi CEPR Discussion Paper o ekonomici javne nabave</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/novi-cepr-discussion-paper-o-ekonomici-javne-nabave/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 Feb 2026 09:44:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=718</guid>

					<description><![CDATA[<p>Stjepan Srhoj, viši znanstveni suradnik na IRMO-u, objavio je CEPR Discussion Paper o ekonomici javne nabave  u koautorstvu s Francescom Decarolis, Università Bocconi.  Autori sugeriraju da ekonomika javne nabave zadovoljava Abbottove uvjete za zasebno potpodručje ekonomije. Pritom je definiraju: &#8220;Ekonomika javne nabave je primijenjeno potpodručje ekonomije koje proučava kako pravila javne nabave, odluke javnih naručitelja i ponuditelja oblikuju ishode prije dodjele ugovora (npr. sudjelovanje, ponude, uvjete) i nakon dodjele (izvršenje i [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/novi-cepr-discussion-paper-o-ekonomici-javne-nabave/">Novi CEPR Discussion Paper o ekonomici javne nabave</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span data-contrast="auto">Stjepan Srhoj, viši znanstveni suradnik na IRMO-u, objavio je CEPR Discussion Paper o ekonomici javne nabave  u koautorstvu s Francescom Decarolis, Università Bocconi.</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">Autori sugeriraju da ekonomika javne nabave zadovoljava Abbottove uvjete za zasebno potpodručje ekonomije. Pritom je definiraju: &#8220;</span><i><span data-contrast="auto">Ekonomika javne nabave je primijenjeno potpodručje ekonomije koje proučava kako pravila javne nabave, odluke javnih naručitelja i ponuditelja oblikuju ishode prije dodjele ugovora (npr. sudjelovanje, ponude, uvjete) i nakon dodjele (izvršenje i uspješnost ugovora), te kako se ti ishodi dalje odražavaju na poduzeća, tržišta i šire gospodarske učinke</span></i><span data-contrast="auto">.&#8221;</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">Autori u radu sažimaju ključne empirijske i teorijske radove iz ekonomike javne nabave i organiziraju ih unutar petofaznog ciklusa nabave, kako bi se nalazi iz literature mogli uspoređivati i povezivati kroz cijeli proces, od planiranja do ekonomskih posljedica.</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">Pet faza ciklusa javne nabave koje autori koriste kao okvir su:</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<ol>
<li><span data-contrast="auto">Planiranje potreba</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">Priprema i objava natječaja</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">Nadmetanje i dodjela ugovora</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">Izvršenje ugovora</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">Ekonomske posljedice</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></li>
</ol>
<p><span data-contrast="auto">Javna nabava je važna jer kroz nju javni novac, često i EU sredstva, postaju konkretna infrastruktura i usluge, a pritom se oblikuju tržišta, konkurencija i razvojni učinci.</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">Javna nabava čini oko 15 % BDP-a, no unatoč toj veličini empirijski dokazi o tome što u javnoj nabavi stvarno funkcionira i dalje su relativno skromni, pa autori pozivaju na sustavnu izgradnju baze empirijskih dokaza “što funkcionira u javnoj nabavi” za donošenje boljih politika.</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">CEPR poveznica: </span><a href="https://cepr.org/publications/dp21110"><span data-contrast="none">https://cepr.org/publications/dp21110</span></a><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">CEPR je međunarodna mreža vodećih ekonomista i istraživača koja promiče neovisna, empirijski utemeljena istraživanja o ekonomskim politikama, s ciljem informiranja javnih rasprava i donošenja odluka u Europi i šire.</span><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">SSRN poveznica: </span><a href="https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=5968455"><span data-contrast="none">https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=5968455</span></a><span data-ccp-props="{&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6}"> </span></p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/novi-cepr-discussion-paper-o-ekonomici-javne-nabave/">Novi CEPR Discussion Paper o ekonomici javne nabave</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nove knjige „EU PROJEKTI – priprema i provedba“</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/nove-knjige-eu-projekti-priprema-i-provedba/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 03 Jul 2025 11:24:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=612</guid>

					<description><![CDATA[<p>U izdanju Školske knjige upravo je izišla knjiga „EU PROJEKTI – priprema i provedba“ koju su uredili Gojko Bežovan, Daniela Angelina Jelinčić (IRMO) i Mislav Ante Omazić. Ova pozamašna knjiga pruža sveobuhvatna znanja o pripremi i provedbi projekata financiranih sredstvima Europske unije. Kroz deset tematskih cjelina, autori – iskusni sveučilišni profesori i vrhunski stručnjaci – [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/nove-knjige-eu-projekti-priprema-i-provedba/">Nove knjige „EU PROJEKTI – priprema i provedba“</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U izdanju Školske knjige upravo je izišla knjiga „EU PROJEKTI – priprema i provedba“ koju su uredili Gojko Bežovan, Daniela Angelina Jelinčić (IRMO) i Mislav Ante Omazić. Ova pozamašna knjiga pruža sveobuhvatna znanja o pripremi i provedbi projekata financiranih sredstvima Europske unije. Kroz deset tematskih cjelina, autori – iskusni sveučilišni profesori i vrhunski stručnjaci – čitatelje vode korak po korak kroz sve faze rada u projektima EU-a: od razumijevanja institucionalnog i financijskog okvira EU-a, preko strateškog planiranja, pisanja prijava i upravljanja projektnim timovima, do provedbe, vrednovanja i izvještavanja. U njoj je sudjelovalo čak šest sadašnjih  i jedna bivša znanstvenica IRMO-a: Daniela Angelina Jelinčić u svojstvu urednice i autorice, te Jakša Puljiz, Sanja Maleković, Sanja Tišma, Ivana Keser, Ana-Maria Boromisa i Karolina Horvatinčić u svojstvu autora.</p>
<p>Knjiga je podijeljena u tri veće cjeline: znanja o Europskoj uniji i prijavi projekta na natječaj; opća znanja za uspjeh u pripremi i provedbi EU projekta te specifične teme za uspjeh i ostvarenje ciljeva u EU projektima. Prva cjelina sadrži četiri poglavlja: <strong>Strateški prioriteti i proračun Europske unije</strong> Jakše Puljiza sadrži pregled institucionalnog i strateškog okvira EU-e te prikazuje njen proračunski okvir; <strong>Upravni aspekti pripreme i provedbe EU projekata</strong> Vedrana Đulabića  s pregledom osnovnih pojmova koje je potrebno svladati kako bi se razumjeli upravni aspekti upravljanja fondovima EU-a; <strong>Kohezijska politika EU-a i razvoj u Hrvatskoj</strong> Sanje Maleković, Jakše Puljiza i Ivane Keser koje pruža znanja o kohezijskoj politici i utjecaju EU-a na razvoj u Hrvatskoj; te <strong>Planiranje projekta, prijava na poziv i provedba</strong> Karoline Horvatinčić koje pruža vrlo konkretna praktična znanja o metodologiji planiranja projekta; prijavi projektne ideje na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava; kapacitetima za uspješnu provedbu; relevantnosti, održivosti projekta i horizontalnim temama te informacijama o postupcima ugovaranja i provedbe projekta.</p>
<p>Druga cjelina fokusirana je na opća znanja koja su potrebna za uspjeh EU projekta. Poglavlje Sanje Tišme, Sanje Maleković i Jakše Puljiza,<strong> Uvod u strateško planiranje</strong>, prezentira teorijski okvir za strateško planiranje te je istaknut njegov značaj, što ono predstavlja, na koja ključna pitanja on daje odgovore kao i ključne karakteristike svakog procesa strateškog planiranja. Mislav Ante Omazić, Petra Gracin i Marko Šimac u poglavlju <strong>Menadžerska znanja i vještine za upravljanje projektima</strong> daju cjelovit pregled ključnih kompetencija povezanih s učinkovitim i djelotvornim znanjima i vještinama projektnog menadžmenta.</p>
<p>Posljednja cjelina predstavlja četiri poglavlja kroz mogućnosti financiranja projekata iz raznih područja: održivog razvoja; infrastrukturnih i građevinskih projekata; socijalne kohezije, urbanog razvoja i socijalnih inovacija; te  kulturnih/kreativnih industrija. Poglavlje <strong>Održivi razvoj</strong> Ana-Marie Boromise, Zorana Grgića i Branke Šakić, pored definicije i ciljeva održivog razvoja na globalnoj, europskoj i hrvatskoj razini objašnjava isprepletenost društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva te veza između rasta i razvoja kroz javne politike ključnih za postizanje održivog razvoja, a to su klimatska, energetska, industrijska politika i kružno gospodarstvo, građevinarstvo, zaštita okoliša i bioraznolikost, mobilnost, poljoprivreda, istraživanje, razvoj i inovacije.</p>
<p>U poglavlju <strong>Specifičnosti upravljanja u EU financiranih infrastrukturnih projekata u RH</strong> Mladena Vukomanovića, Anite Cerić i Snježane Krznarić opisuju se pristupi i modeli upravljanja infrastrukturnim projektima, a poglavlje Gojka Bežovana <strong>Socijalna kohezija, urbani razvoj i socijalne inovacije</strong> kroz interdisciplinarni pristup analizira osam tematskih područja: socijalna kohezija, urbani razvoj, socijalno poduzetništvo i socijalna ekonomija, socijalno uključivanje i borba protiv siromaštva, programi zapošljavanja, uloga civilnog društva, socijalne inovacije te dobra vladavina.</p>
<p>Daniela Angelina Jelinčić u poglavlju <strong>Kulturne i kreativne industrije</strong> temu razrađuje kroz ulogu kulturnih/ kreativnih industrija u regionalnom razvoju. Pristup razradi teme je projektni kako bi se čitatelju omogućila menadžerska znanja, ali i visoko specijalizirana znanja vezana za područje kulture, upravo kako bi se izbjegle najčešće greške, odnosno postigli pravilno upravljani razvojni učinci.</p>
<p>Knjiga je namijenjena  zaposlenicima u javnoj upravi, djelatnicima u obrazovanju, studentima, konzultantima, poduzetnicima, članovima udruga te pojedincima s vizijom  kako bi ideje pretočili u konkretne projekte te osigurali njihovu primjenu. Knjiga je ujedno i značajan obrazovni materijal proizišao iz vrlo uspješnog Sveučilišnog interdisciplinarnog specijalističkog studija „Priprema i provedba EU projekata“. Studij se kroz već devet generacija provodi na Sveučilištu u Zagrebu, a izvode ga Pravni fakultet, Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Agronomski fakultet te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba.</p>
<p>Knjiga je dostupna na:  <a href="https://shop.skolskaknjiga.hr/priprema-i-provedba-projekata-europske-unije/">https://shop.skolskaknjiga.hr/priprema-i-provedba-projekata-europske-unije/</a></p>
<p><a href="https://irmo.hr/wp-content/uploads/2025/06/Sadrzaj-EU-projekti.pdf">SADRŽAJ KNJIGE</a></p>
<p>Informacije o upisima u X. generaciju studija: <a href="https://irmo.hr/wp-content/uploads/2025/06/Natjecaj-SS-Priprema-i-provedba-EU-projekata-X-generacija-2025-2026-f.pdf">https://irmo.hr/wp-content/uploads/2025/06/Natjecaj-SS-Priprema-i-provedba-EU-projekata-X-generacija-2025-2026-f.pdf</a></p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/nove-knjige-eu-projekti-priprema-i-provedba/">Nove knjige „EU PROJEKTI – priprema i provedba“</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>EU se priprema za žestoku raspravu o novom proračunu</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/eu-se-priprema-za-zestoku-raspravu-o-novom-proracunu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 26 Jun 2025 11:10:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=602</guid>

					<description><![CDATA[<p>IRMO Brief 06/2025 (lipanj 2025. g.), čiji su autori Jakša Puljiz, Lea Stanić i Krševan Antun Dujmović, bavi se složenošću i budućnošću proračuna EU-a. Dok EU priprema svoj sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO) koji će stupiti na snagu nakon 2027., suočava se s rastućim pritiscima geopolitičkih kriza, rastućim dugom nastalim zaduživanjem tijekom pandemije, te značajnim preusmjerenjem [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/eu-se-priprema-za-zestoku-raspravu-o-novom-proracunu/">EU se priprema za žestoku raspravu o novom proračunu</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="vc_row wpb_row vc_row-fluid">
<div class="wpb_column vc_column_container vc_col-sm-12">
<div class="vc_column-inner">
<div class="wpb_wrapper">
<div class="wpb_text_column wpb_content_element ">
<div class="wpb_wrapper">
<p><a href="https://irmo.hr/wp-content/uploads/2025/06/IRMO-Brief-6-2025.pdf">IRMO Brief 06/2025</a> (lipanj 2025. g.), čiji su autori Jakša Puljiz, Lea Stanić i Krševan Antun Dujmović, bavi se složenošću i budućnošću proračuna EU-a. Dok EU priprema svoj sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO) koji će stupiti na snagu nakon 2027., suočava se s rastućim pritiscima geopolitičkih kriza, rastućim dugom nastalim zaduživanjem tijekom pandemije, te značajnim preusmjerenjem fokusa prema obrambenoj potrošnji. Uvođenje instrumenta SAFE, koji državama članicama osigurava do 150 milijardi eura zajmova za nabavu obrambene opreme, označava značajnu promjenu u prioritetima EU. Istodobno, očekuje se da će otplata duga nastalog instrumentom NGEU u iznosu od 807 milijardi eura započeti 2028. godine, stvarajući fiskalne napetosti između investicijskih potreba i doprinosa država članica. S obzirom na to da su rasprave o novim izvorima prihoda poput Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) i prihoda od trgovanja emisijama još uvijek u tijeku, put prema naprijed ostaje neizvjestan. Budući proračun EU-a morat će uspostaviti ravnotežu između solidarnosti, sigurnosti i održivosti u sve složenijem globalnom krajoliku.</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="vc_row wpb_row vc_row-fluid">
<div class="wpb_column vc_column_container vc_col-sm-12">
<div class="vc_column-inner">
<div class="wpb_wrapper">
<div class="wpb_text_column wpb_content_element ">
<div class="wpb_wrapper">
<h3>Poveznica:</h3>
<ul>
<li><a href="https://irmo.hr/irmo-brief/">IRMO Brief arhiva</a></li>
<li><a href="https://irmo.hr/wp-content/uploads/2025/06/IRMO-Brief-6-2025.pdf">IRMO Brief 06/2025</a></li>
</ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/eu-se-priprema-za-zestoku-raspravu-o-novom-proracunu/">EU se priprema za žestoku raspravu o novom proračunu</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>IRMO aktualno „Budućnost EU proračuna nakon 2027. godine“</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-buducnost-eu-proracuna-nakon-2027-godine/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 02 May 2025 08:07:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=571</guid>

					<description><![CDATA[<p>U novom broju IRMO aktualno, autori Jakša Puljiz i Lea Stanić opisuju izazove s kojima će se EU susresti pri dogovaranju novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije za razdoblje 2028.-2034., a čiji se prvi prijedlog očekuje tijekom ove godine. Novi prijedlog proračuna će pokušati pomiriti udaljene pozicije država članica vezano za strukturu i veličinu proračuna s [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-buducnost-eu-proracuna-nakon-2027-godine/">IRMO aktualno „Budućnost EU proračuna nakon 2027. godine“</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U novom broju <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/05/IRMO-aktualno-54.pdf">IRMO aktualno</a>, autori Jakša Puljiz i Lea Stanić opisuju izazove s kojima će se EU susresti pri dogovaranju novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije za razdoblje 2028.-2034., a čiji se prvi prijedlog očekuje tijekom ove godine. Novi prijedlog proračuna će pokušati pomiriti udaljene pozicije država članica vezano za strukturu i veličinu proračuna s novim potrebama jačanja konkurentnosti i sigurnosti Europske unije. Uz to, novi proračun će morati naći rješenje za prve otplate duga od 750 milijardi eura kojim je financirana provedba Instrumenta EU sljedeće generacije, za što će trebati osigurati godišnje između 25 i 30 milijardi eura. Republika Hrvatska će se sigurno suočiti sa smanjenim prihodima iz EU proračuna u idućem razdoblju, a što je prvenstveno posljedica završetka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti krajem 2026. godine. Također se mogu očekivati smanjeni prihodi temeljem programa kohezijske politike, ali ne tako drastični kao što se često najavljuje u javnosti. Autori naglašavaju važnost pronalaženja dodatnih domaćih izvora financiranja ulaganja, kako bi se kompenzirao očekivani pad EU izvora.</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-buducnost-eu-proracuna-nakon-2027-godine/">IRMO aktualno „Budućnost EU proračuna nakon 2027. godine“</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Knjiga: Europska integracija u doba krize: ekonomske, političke i društvene lekcije iz Hrvatske/Crisis Era European Integration: Economic, Political and Social Lessons from Croatia</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/knjiga-europska-integracija-u-doba-krize-ekonomske-politicke-i-drustvene-lekcije-iz-hrvatske-crisis-era-european-integration-economic-political-and-social-lessons-from-croatia/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 12 Sep 2024 11:01:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=437</guid>

					<description><![CDATA[<p>Urednici: Jakša Puljiz i Hrvoje Butković Izdavač: Routledge, London Godina: 2024 ISBN 9781032494807 (hbk) DOI: 10.4324/9781003394013 SAŽETAK Godina 2023. obilježila je desetu obljetnicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji, posljednje zemlje pristupnice EU-u, što predstavlja priliku za istraživanje ekonomskih, političkih i društvenih dimenzija ove velike transformacije. Knjiga ispituje kako se Hrvatska promijenila u posljednjih deset godina [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/knjiga-europska-integracija-u-doba-krize-ekonomske-politicke-i-drustvene-lekcije-iz-hrvatske-crisis-era-european-integration-economic-political-and-social-lessons-from-croatia/">Knjiga: Europska integracija u doba krize: ekonomske, političke i društvene lekcije iz Hrvatske/Crisis Era European Integration: Economic, Political and Social Lessons from Croatia</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Urednici: </strong>Jakša Puljiz i Hrvoje Butković</p>
<p><strong>Izdavač</strong>: Routledge, London</p>
<p><strong>Godina</strong>: 2024</p>
<p><strong>ISBN </strong>9781032494807 (hbk)</p>
<p><strong>DOI: </strong>10.4324/9781003394013</p>
<p><strong>SAŽETAK</strong></p>
<p>Godina 2023. obilježila je desetu obljetnicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji, posljednje zemlje pristupnice EU-u, što predstavlja priliku za istraživanje ekonomskih, političkih i društvenih dimenzija ove velike transformacije. Knjiga ispituje kako se Hrvatska promijenila u posljednjih deset godina te razmatra pokretačke snage i prepreke na njezinom putu postpristupne europeizacije.</p>
<p>U knjizi se tvrdi da je hrvatski slučaj od posebne važnosti s obzirom da je posljednje desetljeće europskih integracija bilo vjerojatno najizazovnije do sada. Desetljeće je počelo dužničkom krizom u cijeloj eurozoni, a završilo ekonomskim poteškoćama uzrokovanim pandemijom COVID-19 i agresijom Rusije na Ukrajinu. Takve zahtjevne okolnosti u kojima se program rada često definirao na ad hoc način predstavljale su veliki test za upravljačke sposobnosti Hrvatske. Knjiga nudi odgovore na pitanje koliko su hrvatski kreatori politika bili uspješni u suočavanju s izazovima izazvanim krizom i drugim potrebnim prilagodbama. Ona istražuje kako je članstvo u EU-u utjecalo na dizajn i provedbu odabranih nacionalnih politika, funkcioniranje vladajućih institucija i obrasce suradnje između društvenih aktera. U knjizi se analizira utjecaj članstva u EU u dva glavna područja: političkom i ekonomskom, pri čemu se pojedinačna poglavlja bave relevantnim temama.</p>
<p>Knjiga je namijenjena istraživačima i studentima europeizacije, kao i kreatorima politika, poduzetnicima i lobistima koji se bave pitanjima europskih integracija.</p>
<p>Knjigu ‘Europska integracija u doba krize: ekonomske, političke i društvene lekcije iz Hrvatske’ možete kupiti na sljedećoj <strong><u>adresi.</u></strong></p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/knjiga-europska-integracija-u-doba-krize-ekonomske-politicke-i-drustvene-lekcije-iz-hrvatske-crisis-era-european-integration-economic-political-and-social-lessons-from-croatia/">Knjiga: Europska integracija u doba krize: ekonomske, političke i društvene lekcije iz Hrvatske/Crisis Era European Integration: Economic, Political and Social Lessons from Croatia</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>IRMO aktualno „Europski izbori 2024. godine – izlazni trendovi“</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-europski-izbori-2024-godine-izlazni-trendovi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Jul 2024 10:08:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=399</guid>

					<description><![CDATA[<p>Autorica: Dragana Markanović Urednici IRMO aktualno: Ana-Maria Boromisa, Sanja Maleković, Jakša Puljiz, Sanja Tišma, Aleksandra Uzelac Nakladnik: IRMO – Institut za razvoj i međunarodne odnose Godina: 2024. ISSN 2757-0614 U novom broju IRMO aktualno autorica Dragana Markanović analizira prve izlazne rezultate  Europskih izbora. Od 6. do 9. lipnja 2024. godine više od 360 milijuna Europljana [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-europski-izbori-2024-godine-izlazni-trendovi/">IRMO aktualno „Europski izbori 2024. godine – izlazni trendovi“</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="authors"><strong>Autorica</strong>: Dragana Markanović</p>
<p><strong>Urednici IRMO aktualno</strong>: Ana-Maria Boromisa, Sanja Maleković, Jakša Puljiz, Sanja Tišma, Aleksandra Uzelac</p>
<p class="short_title"><strong>Nakladnik</strong>: IRMO – Institut za razvoj i međunarodne odnose</p>
<p class="short_title"><strong>Godina</strong>: 2024.</p>
<div class="wpb_text_column wpb_content_element ">
<div class="wpb_wrapper">
<p><strong>ISSN 2757-0614</strong></p>
<p><strong>U novom broju IRMO aktualno autorica Dragana Markanović analizira prve izlazne rezultate  Europskih izbora. Od 6. do 9. lipnja 2024. godine više od 360 milijuna Europljana imalo je priliku izaći na izbore za Europski parlament, pod geslom  “Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost”, a to geslo je iskoristilo samo 51,08 % birača. Autorica analizira pad i porast izlaznosti  u nekim europskim državama, te razlog jako niskog odaziva hrvatskih birača.</strong></p>
<p><strong>Poveznica:</strong></p>
<p><a href="https://irmo.hr/wp-content/uploads/2024/06/IRMO-aktualno-43.pdf">https://irmo.hr/wp-content/uploads/2024/06/IRMO-aktualno-43.pdf</a></div>
</div>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-europski-izbori-2024-godine-izlazni-trendovi/">IRMO aktualno „Europski izbori 2024. godine – izlazni trendovi“</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>IRMO aktualno: Budućnost kohezijske politike Europske unije – što nas čeka nakon 2027. godine?</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-buducnost-kohezijske-politike-europske-unije-sto-nas-ceka-nakon-2027-godine/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[EUROimpact]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 02 May 2024 13:49:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=267</guid>

					<description><![CDATA[<p>Autori: Jakša Puljiz i Ivana Biondić Urednici IRMO aktualno: Ana-Maria Boromisa, Sanja Maleković, Jakša Puljiz, Sanja Tišma, Aleksandra Uzelac Nakladnik: IRMO – Institut za razvoj i međunarodne odnose Godina: 2024. ISSN 2757-0614 U novom broju IRMO aktualno autori Jakša Puljiz i Ivana Biondić se bave budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine. Okruženje u kojem djeluje [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-buducnost-kohezijske-politike-europske-unije-sto-nas-ceka-nakon-2027-godine/">IRMO aktualno: Budućnost kohezijske politike Europske unije – što nas čeka nakon 2027. godine?</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Autori: Jakša Puljiz i Ivana Biondić</strong></p>
<p><strong>Urednici IRMO aktualno: Ana-Maria Boromisa, Sanja Maleković, Jakša Puljiz, Sanja Tišma, Aleksandra Uzelac</strong></p>
<p><strong>Nakladnik: IRMO – Institut za razvoj i međunarodne odnose</strong></p>
<p><strong>Godina: 2024.</strong></p>
<p><strong>ISSN 2757-0614</strong></p>
<p><strong>U novom broju IRMO aktualno autori Jakša Puljiz i Ivana Biondić se bave budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine. Okruženje u kojem djeluje kohezijska politika znatno se promijenilo posljednjih godina što će nedvojbeno utjecati na njen dizajn nakon 2027. godine. Novi prioriteti Europske unije, posebno u dijelu sigurnosti i obrane, znači i povećane financijske potrebe za njihovo financiranje što može smanjiti proračunski prostor za kohezijsku politiku. Pored proračunskih pitanja isto tako je važno razmotriti sadržajne promjene koje očekuju kohezijsku politiku obzirom na aktualne razvojne trendove i izazove s kojima se europske regije suočavaju. Suradnja s drugim EU i nacionalnim politikama bit će od suštinske važnosti za maksimiziranje učinaka kohezijske politike. Za Hrvatsku će biti osobito važno temeljem dosadašnjeg iskustva u korištenju fondova kohezijske politike, ali i u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ojačati ukupni nacionalni okvir za ulaganja i provedbu strukturnih reformi vodeći pritom osobito računa o potrebama slabije razvijenih područja.</strong></p>
<p><strong>Poveznica:</strong></p>
<p><a href="https://irmo.hr/wp-content/uploads/2024/04/IRMO-aktualno-40.pdf">https://irmo.hr/wp-content/uploads/2024/04/IRMO-aktualno-40.pdf</a></p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/irmo-aktualno-buducnost-kohezijske-politike-europske-unije-sto-nas-ceka-nakon-2027-godine/">IRMO aktualno: Budućnost kohezijske politike Europske unije – što nas čeka nakon 2027. godine?</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Znanstveni članak “Rethinking representative democracy in Croatia”</title>
		<link>https://euroimpakt.irmo.hr/znanstveni-clanak-rethinking-representative-democracy-in-croatia/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[EUROimpact]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Apr 2024 13:51:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Publikacije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://euroimpakt.irmo.hr/?p=271</guid>

					<description><![CDATA[<p>5.travanj 2024. Autor: Hrvoje Butković Časopis: Frontiers in Political Science (FPOS) Rubrika: Politička participacija Volumen: 6: 1-12. Godina: Travanj 2024. Izdavač: Frontiers Media SA, Avenue du Tribunal-Federal 34, 1005 Lausanne, Switzerland Elektronski ISSN: 2673-3145 DOI: 10.3389/fpos.2024.1375224 U članku se istražuje razvoj predstavničke demokracije u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja do danas. Analiza se temelji na povijesnom [&#8230;]</p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/znanstveni-clanak-rethinking-representative-democracy-in-croatia/">Znanstveni članak “Rethinking representative democracy in Croatia”</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>5.travanj 2024.</p>
<p>Autor: Hrvoje Butković</p>
<p>Časopis: Frontiers in Political Science (FPOS)</p>
<p>Rubrika: Politička participacija</p>
<p>Volumen: 6: 1-12.</p>
<p>Godina: Travanj 2024.</p>
<p>Izdavač: Frontiers Media SA, Avenue du Tribunal-Federal 34, 1005 Lausanne, Switzerland</p>
<p>Elektronski ISSN: 2673-3145</p>
<p>DOI: 10.3389/fpos.2024.1375224</p>
<p>U članku se istražuje razvoj predstavničke demokracije u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja do danas. Analiza se temelji na povijesnom institucionalizmu, koji uspostavlja ravnotežu između pristupa racionalnog izbora i sociološkog institucionalizma. U članku se istražuju procesi dugoročnih institucionalnih promjena prvenstveno kroz analizu transformacije izbornog sustava. Međutim, također se razmatra uloga izravne demokracije, s njezinim korektivnim učincima na glavne političke aktere.</p>
<p>Frontiers in Political Science (FPOS) je multidisciplinarni časopis koji se bavi teorijom i praksom političkih sustava na različitim razinama, uključujući lokalnu, državnu, nacionalnu i međunarodnu. Članak je objavljen u rubrici “Politička participacija” koja istražuje uzroke i posljedice različitih oblika političkog angažmana.  Časopis FPOS indeksiran je u bazama: Scopus, Google Scholar, DOAJ, CrossRef, Semantic Scholar, CLOCKSS, OpenAIRE, ANVUR, Web of Science Emerging Sources Citation Index (ESCI).</p>
<p>Poveznice:</p>
<p><a href="https://www.frontiersin.org/journals/political-science">https://www.frontiersin.org/journals/political-science</a></p>
<p><a href="https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpos.2024.1375224/full">https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpos.2024.1375224/full</a></p>
<p>Objava <a href="https://euroimpakt.irmo.hr/znanstveni-clanak-rethinking-representative-democracy-in-croatia/">Znanstveni članak “Rethinking representative democracy in Croatia”</a> pojavila se prvi puta na <a href="https://euroimpakt.irmo.hr">Euroimpakt</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
