Dragana Markanović, Autor na Euroimpakt

Objavljen rad o turizmu i sezonskom rastu cijena u trgovinama u Annals of Tourism Research

Dragana Markanović — Mon, 29 Jun 2026 07:41:24 +0000

Rad pod naslovom „The everyday cost of paradise: seasonal grocery inflation as a tourism-led externality” prihvaćen je za objavu u vodećem svjetskom časopisu za turizam Annals of Tourism Research (AJG = 4, WoS Q1, Scopus Q1).

Autori rada su Zvonimir Kuliš, voditelj projekta i docent na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Splitu; Josip Mikulić, redoviti profesor na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam; te Stjepan Srhoj, izvanredni profesor na Katedri za opću ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Splitu i viši znanstveni suradnik u IRMO-u.

Od svibnja 2025. maloprodajni trgovci u Hrvatskoj zakonski su obvezni svakodnevno javno objavljivati cijene svojih proizvoda. Ti podaci, oko 1,3 milijarde dnevnih zapisa o cijenama za razdoblje svibanj–listopad 2025., autorima su omogućili praćenje kretanja cijena pojedinih proizvoda po lokacijama te usporedbu priobalnih općina s ostatkom Republike Hrvatske kroz cijelu turističku sezonu.

Cijene su u priobalnim, turistički intenzivnim općinama više već u svibnju, no glavni nalaz rada jest da tijekom ljeta dodatno rastu. Taj dodatni rast prati obrazac u obliku obrnutog slova U: razlika u rastu cijena između obale i kopna postupno se širi kako sezona napreduje, vrhunac doseže u srpnju i kolovozu kada je turistička potražnja najveća, a potom slabi do listopada. Obrazac se zadržava i kada se analiza ograniči na poduzorak 30 esencijalnih grupa proizvoda te poduzorak proizvoda s identičnim barkodovima. Analiza također utvrđuje da je prosječni rast cijena na obali veći kod jedne skupine trgovačkih lanaca, dok se kod drugih cijene na obali i kopnu u prosjeku mijenjaju podjednako.

Rezultati upućuju na to da sezonska inflacija cijena hrane predstavlja eksternaliju turizma koja izravno pogađa lokalno stanovništvo. Pritom se otvara i pitanje pravednosti: u priobalnim gradovima žive i brojni stanovnici koji nemaju prihoda od turizma, a koji su sezonskim rastom cijena zapravo zakinuti, budući da im realna vrijednost plaće tako pada ispod one u ostalim dijelovima Hrvatske. To je posebno izraženo kod zanimanja s nacionalno ujednačenim plaćama, poput zdravstvenih radnika, učitelja ili policijskih službenika. Kao smjer budućih istraživanja autori navode usporedbu dviju strana kućanske bilance u priobalnim sredinama: s jedne strane koliko su rashodi rezidenata viši zbog skupljeg života, a s druge koliko su njihovi prihodi eventualno veći jer turizam otvara dodatne prilike za zaradu. Gotovo je izvjesno da će biti i kućanstava na dobitku i onih na gubitku, pa je upravo to odnos koji treba izmjeriti, kako bi se utvrdilo tko od turizma neto profitira, a tko snosi njegov trošak.

Više detalja dostupno je u članku: https://doi.org/10.1016/j.annals.2026.104225

U otvorenom pristupu članak je dostupan: https://ideas.repec.org/p/zbw/glodps/1774.html

Objava Objavljen rad o turizmu i sezonskom rastu cijena u trgovinama u Annals of Tourism Research pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Održano predavanje prof. Johna Bachtlera – Budućnost kohezijske politike: prilike i rizici reformi u programskom razdoblju 2028. – 2034.

Dragana Markanović — Fri, 29 May 2026 08:09:53 +0000

U srijedu, 27. svibnja 2026. godine, u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj održano je gostujuće predavanje prof. Johna Bachtlera pod nazivom „Budućnost kohezijske politike: prilike i rizici reformi u programskom razdoblju 2028.–2034.“, organizirano u okviru projekta EUROIMPACT.

Prof. Bachtler, profesor emeritus na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu i bivši direktor European Policies Research Centre, u predavanju je analizirao budućnost kohezijske politike u kontekstu reforme Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2028.–2034. Posebno se osvrnuo na sve veći pritisak novih strateških prioriteta EU-a: konkurentnosti, strateške autonomije, zelene tranzicije, demografskih promjena, obrane, otpornosti i proširenja, na raspoložive proračunske resurse Unije.

U središtu predavanja bili su prijedlozi Europske komisije za novi MFF, uključujući restrukturiranje proračuna, jačanje financiranja konkurentnosti i sigurnosti, smanjenje izdvajanja za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku te uvođenje nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. Prof. Bachtler istaknuo je kako predložena reforma otvara mogućnosti za veću koordinaciju politika, fleksibilniju provedbu i snažniji naglasak na rezultatima, ali istodobno nosi i važne rizike za vidljivost, financiranje i teritorijalnu usmjerenost kohezijske politike.

Posebna pozornost posvećena je pitanju uloge prostora i teritorijalnih razlika u ostvarivanju budućih europskih prioriteta. Prof. Bachtler naglasio je da regionalne razlike, tzv. „razvojne zamke“, ranjivosti pojedinih područja u kontekstu ostvarenja ciljeva zelene tranzicije, institucionalni kapaciteti regija te uloga malih i srednje velikih gradova moraju ostati u središtu rasprave o budućnosti kohezijske politike. Upozorio je i na mogućnost jačanja centralizacije, slabljenja regionalnog vlasništva nad programima te povećane konkurencije između sektorskih i teritorijalnih ciljeva.

Predavanje je obuhvatilo i tijek pregovora o novom MFF-u, različite pozicije država članica i Europskog parlamenta, kao i otvorena pitanja vezana uz višerazinsko upravljanje, provedbene modele, pokazatelje uspješnosti, reviziju, pojednostavljenje i proračunsku fleksibilnost. Zaključno je istaknuto da će reforma za razdoblje 2028.–2034. biti jedan od ključnih testova za budući karakter kohezijske politike: hoće li ona ostati europska razvojna politika usmjerena na smanjivanje teritorijalnih razlika ili će se postupno podrediti širim sektorskim i nacionalnim prioritetima.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, javnih institucija i privatnog sektora. Rasprava se posebno usmjerila na buduću raspodjelu sredstava EU-a, ulogu regija u novom programskom okviru, višerazinsko upravljanje te odnos između kohezijske politike i novog europskog fonda za konkurentnost.

Uvodna obraćanja održali su voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, gđa Zrinka Ujević, i ravnatelj Instituta za razvoj i međunarodne odnose, dr. sc. Jakša Puljiz, dok je završnu riječ dala emerita dr. sc. Sanja Maleković iz IRMO-a, u kojoj je sažela ključne poruke predavanja i rasprave.

Objava Održano predavanje prof. Johna Bachtlera – Budućnost kohezijske politike: prilike i rizici reformi u programskom razdoblju 2028. – 2034. pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Ravnatelj IRMO-a sudjelovao na stručnom skupu o iskustvima Hrvatske u korištenju EU fondova

Dragana Markanović — Mon, 25 May 2026 06:35:15 +0000

Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u suradnji s Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine u Zagrebu organizirao je stručni skup „Mogućnosti i iskustva korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj“. Skup je otvorila Elma Kovačević Bajtal, veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj. U svojem izlaganju dr. sc. Jakša Puljiz, ravnatelj Instituta, istaknuo je važnost regionalne suradnje i prijenosa iskustava u području korištenja europskih sredstava. Ravnatelj Puljiz naglasio je kako iskustvo Hrvatske pokazuje da EU fondovi predstavljaju značajnu razvojnu priliku, ali i da njihovo učinkovito korištenje zahtijeva kvalitetno strateško planiranje, snažne institucije i kontinuirano jačanje administrativnih kapaciteta.

Sudionici su imali priliku upoznati se i s praktičnim iskustvima pripreme projektnih prijedloga, uključujući ključne elemente kvalitetno pripremljenih projekata, najčešće pogreške i naučene lekcije iz provedbe.

Skup je okupio predstavnike javnih institucija iz Bosne i Hercegovine koji sudjeluju ili će sudjelovati u procesima pripreme i korištenja EU fondova, s ciljem jačanja znanja i razmjene iskustava važnih za buduće razvojne i integracijske procese.

Objava Ravnatelj IRMO-a sudjelovao na stručnom skupu o iskustvima Hrvatske u korištenju EU fondova pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

NAJAVA: Predavanje prof. Johna Bachtlera – Budućnost kohezijske politike: prilike i rizici reformi u programskom razdoblju 2028. – 2034.

Dragana Markanović — Thu, 23 Apr 2026 12:01:43 +0000

Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) poziva vas na gostujuće predavanje profesora Johna Bachtlera o budućnosti kohezijske politike. Predavanje će se održati u srijedu, 27. svibnja 2026. u 12:00 sati u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ul. Augusta Cesarca 4, Zagreb.

Prijava je obavezna putem sljedeće poveznice: https://forms.gle/CnFHnHB84VFjYXMR7

Profesor John Bachtler održat će predavanje pod nazivom „Budućnost kohezijske politike: prilike i rizici reformi u programskom razdoblju 2028. – 2034.“, u kojem će se osvrnuti na ključne izazove i buduće smjerove kohezijske politike EU-a u kontekstu novih ekonomskih, političkih i institucionalnih dinamika. Posebna pozornost posvetit će se reformama nakon 2027. godine, ulozi kohezijske politike u jačanju konkurentnosti i teritorijalne kohezije te njezinoj povezanosti s glavnim prioritetima EU-a poput zelene i digitalne tranzicije. Predavanje će također obuhvatiti pitanja učinkovitosti politika, višerazinskog upravljanja i buduće raspodjele sredstava EU-a.

John Bachtler je profesor emeritus studija za europske javne politike na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu te bivši direktor Centra za istraživanje europskih politika (EPRC). Jedan je od vodećih europskih stručnjaka za kohezijsku politiku EU-a, regionalni razvoj i europske integracije. Njegova istraživanja usmjerena su na regionalni i industrijski razvoj, uključujući kohezijske i strukturne politike EU-a, teritorijalni razvoj, inovacije (RTDI), strana ulaganja i evaluaciju politika. Vodio je velike istraživačke programe, uključujući program IQ-Net o upravljanju i provedbi kohezijske politike u državama članicama EU-a.

Koordinirao je i sudjelovao u brojnim međunarodnim istraživačkim i savjetodavnim projektima, s naglaskom na učinkovitost politika, upravljanje i administrativne kapacitete. Njegov rad obuhvaća više od 30 europskih zemalja te uključuje dugogodišnje sudjelovanje u komparativnim istraživačkim inicijativama poput Konzorcija za istraživanje europske regionalne politike (EoRPA).

Ima bogato iskustvo kao stručni savjetnik nacionalnim vladama diljem zapadne, srednje i istočne Europe, kao i ključnim međunarodnim institucijama, uključujući Europsku komisiju, Europski parlament, Odbor regija, Europski revizorski sud, OECD i Nordijsko vijeće ministara. Također je bio stručni savjetnik za 12 predsjedništava Vijeća EU-a u području proračunskih, političkih i regulatornih reformi te član Skupine na visokoj razini za budućnost kohezijske politike.

Član je Kraljevskog društva u Edinburghu (Royal Society of Edinburgh) te Udruženja za regionalne studije (Regional Studies Association). Cjelovit popis njegovih publikacija dostupan je na poveznici: https://pureportal.strath.ac.uk/en/persons/john-bachtler/publications

Predavanje prof. Bachtlera organizira se u sklopu EUROIMPACT projekta podržanog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.

Objava NAJAVA: Predavanje prof. Johna Bachtlera – Budućnost kohezijske politike: prilike i rizici reformi u programskom razdoblju 2028. – 2034. pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Objavljeno poglavlje o iskustvu Hrvatske s IPA programom u izdanju Springer

Dragana Markanović — Mon, 13 Apr 2026 09:20:19 +0000

Dr. sc. Jakša Puljiz, u koautorstvu s Mateom Roknić, objavio je rad pod naslovom “Experience with Implementation of IPA Assistance—Was Croatia a Success Story?” kao poglavlje u knjizi The Palgrave Handbook of European Union Enlargement and Pre-Accession Assistance, u izdanju uglednog izdavača Springer.

Poglavlje analizira iskustvo Hrvatske s Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA), ključnim financijskim mehanizmom Europske unije u procesu pripreme za članstvo. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji 2013. godine nakon složenog pregovaračkog procesa, a IPA program imao je važnu ulogu u jačanju administrativnih kapaciteta, osobito kroz edukaciju kadrova i razvoj institucionalnih struktura.

Rezultati istraživanja pokazuju da je, unatoč pozitivnim pomacima, ograničen financijski opseg pretpristupnih programa smanjio njihov širi razvojni učinak. Fragmentiranost projekata i nedostatak integriranog reformskog pristupa otežali su rješavanje dubljih strukturnih izazova. Dodatno, učinkovitost IPA pomoći bila je pod utjecajem vanjskih i unutarnjih čimbenika, uključujući česte izmjene programa, složena pravila javne nabave, gospodarsku krizu 2009. godine te ograničene institucionalne kapacitete.

Zaključno, rad pokazuje da je IPA značajno doprinijela sposobnosti Hrvatske za upravljanje EU fondovima nakon pristupanja, ali da su njezina ograničenja u dizajnu i nedovoljna povezanost s cjelovitim nacionalnim reformama umanjili dugoročne učinke.

Knjiga The Palgrave Handbook of European Union Enlargement and Pre-Accession Assistance bavi se razvojem, dizajnom i učincima pretpristupne pomoći kroz različite valove proširenja Europske unije. Poseban naglasak stavlja na komparativnu analizu iskustava država kandidata i članica, omogućujući uvid u sličnosti i razlike među slučajevima te ulogu pretpristupnih instrumenata u oblikovanju javnih politika i razvojnih putanja zemalja na njihovom putu prema članstvu u EU.

Poglavlje je dostupno na poveznici:
https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-032-13349-6_4

Objava Objavljeno poglavlje o iskustvu Hrvatske s IPA programom u izdanju Springer pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Objavljen rad o izazovima lokalnih jedinica u korištenju EU fondova

Dragana Markanović — Mon, 13 Apr 2026 09:18:58 +0000

Dr. sc. Jakša Puljiz, u koautorstvu s Mijom Bežovanom i dr. sc. Igorom Vidačkom, objavio je izvorni znanstveni članak pod naslovom “Challenges Faced by Local Government Units in the Use of EU Funds” u časopisu Hrvatska i komparativna javna uprava.

Rad analizira ključne izazove s kojima se jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj suočavaju u korištenju sredstava Europske unije. Rezultati istraživanja identificiraju četiri glavna izazova: ograničene ljudske kapacitete, poteškoće u osiguravanju financijske održivosti, administrativnu složenost korištenja EU fondova te utjecaj politike na procese korištenja EU fondova. Rad doprinosi raspravi o potrebi sveobuhvatne reforme sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj, zagovarajući teritorijalno okrupnjavanje kao jedan od ključnih mehanizama za jačanje apsorpcijskog kapaciteta. Takav pristup prepoznaje se kao preduvjet za učinkovitiju provedbu kohezijske politike i postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja.

Članak je dostupan na poveznici: https://doi.org/10.31297/hkju.26.1.1

Objava Objavljen rad o izazovima lokalnih jedinica u korištenju EU fondova pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Sudjelovanje IRMO-a na međunarodnoj konferenciji o budućnosti politike ruralnog razvoja nakon 2027.

Dragana Markanović — Mon, 30 Mar 2026 06:59:04 +0000

Ravnatelj IRMO-a dr. sc. Jakša Puljiz sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji „Budućnost politike ruralnog razvoja nakon 2027.“, održanoj od 23. do 25. ožujka 2026. u Termama Tuhelj. Konferenciju je organizirala Tematska radna grupa LEADER/CLLD Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike, a okupila je predstavnike europskih i nacionalnih institucija, stručnjake te dionike ruralnog razvoja.

Središnji dan konferencije bio je posvećen raspravi o budućem višegodišnjem financijskom okviru EU-a te ulozi ruralnih politika nakon 2027. godine, s naglaskom na LEADER/CLLD pristup, teritorijalne instrumente i integrirani razvoj ruralnih područja.

U okviru panela „Politika ruralnog razvoja danas i nakon 2027. u Hrvatskoj“, dr. Puljiz održao je izlaganje pod naslovom „Hrvatska iskustva s teritorijalnim alatima EU – neke pouke za budućnost“, u kojem je predstavio razvoj i primjenu teritorijalnog pristupa u kohezijskoj politici EU u Hrvatskoj.

U izlaganju posebno su istaknuti ključni izazovi provedbe, uključujući koordinaciju među sektorima, administrativne kapacitete i potrebu za snažnijim teritorijalnim pristupom u budućem programskom razdoblju.

Konferencija je dodatno potvrdila važnost integriranog i participativnog pristupa razvoju ruralnih područja te ulogu znanstveno-istraživačkih institucija u pružanju analitičke podloge za buduće teritorijalne politike Republike Hrvatske.

Objava Sudjelovanje IRMO-a na međunarodnoj konferenciji o budućnosti politike ruralnog razvoja nakon 2027. pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

IRMO na Budapest Balkan Forumu

Dragana Markanović — Thu, 12 Mar 2026 11:45:59 +0000

Krševan Antun Dujmović, mr. sc., stručni savjetnik u Odjelu za europske politike IRMO-a sudjelovao je u radu panel rasprave pod naslovom „Učinimo Europu ponovno velikom! Rasprava o zamahu proširenja” u sklopu Budapest Balkans Forum (BBF), a koji je održan u mađarskoj prijestolnici Budimpešti od 9. do 11. ožujka 2026. godine.

BBF je jedna od vodećih konferencija Mađarskog instituta za međunarodne poslove (Hungarian Institute of International Affairs – HIIA) i pokrenut je 2016. godine.

Ovogodišnje izdanje okupilo je donositelje odluka, kreatore politika i stručnu zajednicu kako bi raspravljali o najhitnijim trendovima i prilikama koje oblikuju Zapadni Balkan.

Za više informacija o Budimpeštanskom balkanskom forumu posjetite službenu web stranicu:

https://budapestbalkansforum.hu/

Objava IRMO na Budapest Balkan Forumu pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Ravnatelj IRMO-a na međunarodnoj konferenciji „Pakt za Mediteran: partnerstva za svijet koji se mijenja“

Dragana Markanović — Wed, 11 Feb 2026 08:12:22 +0000

Ravnatelj Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) dr. sc. Jakša Puljiz sudjelovao je kao panelist na međunarodnoj konferenciji „Pakt za Mediteran: partnerstva za svijet koji se mijenja“, koja se održala u Providurovoj palači u Zadru. Događaj je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zadarskom županijom i Gradom Zadrom. Konferenciju je otvorila povjerenica Europske komisije za Mediteran, Dubravka Šuica, koja je u svom govoru istaknula strateški značaj Pakta za Mediteran kao novog okvirnog pristupa za jačanje suradnje i gospodarskih veza između dviju obala Sredozemnog mora — s fokusom na ljude, gospodarstvo te sigurnost i otpornost.

U sklopu panela „Ljudi: pokretačka snaga za promjene, veze i inovacije na Mediteranu“, ravnatelj IRMO-a je naglasio važnost visokog obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i razvoja vještina, te mobilnosti mladih istraživača kao temeljnih elemenata za dugoročno povezivanje i poticanje inovacija u regiji.

Konferencija je okupila brojne međunarodne sudionike i stručnjake, a služila je i kao platforma za prijenos Pakta iz faze vizije u konkretne akcijske planove i inicijative koje će doprinijeti projektima važnima za građane i gospodarstva u cijeloj mediteranskoj regiji.

O Paktu za Mediteran

Pakt za Mediteran je nova strateška inicijativa Europske komisije, osmišljena kako bi unaprijedila suradnju, gospodarsku povezanost i stabilnost među zemljama sjevernog i južnog Mediterana. Temelji se na načelima zajedničkog stvaranja i odgovornosti kroz konkretne inicijative s dodanom vrijednosti za građane i gospodarstva na obalama Sredozemnog mora.

Više informacija o događaju: https://croatia.representation.ec.europa.eu/events/najava-pakt-za-mediteran-partnerstva-za-svijet-koji-se-mijenja-2026-02-09_hr

Slike: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Objava Ravnatelj IRMO-a na međunarodnoj konferenciji „Pakt za Mediteran: partnerstva za svijet koji se mijenja“ pojavila se prvi puta na Euroimpakt.

Dr. sc. Stjepan Srhoj dio inicijative Svjetske Banke o transakcijskim mrežama poduzeća

Dragana Markanović — Tue, 10 Feb 2026 10:10:00 +0000

Dr. sc. Stjepan Srhoj, viši znanstveni suradnik na Instititu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), dio je inicijative „Investing in Firm Networks for Growth, Resilience, and Jobs“ Svjetske Banke, koja razvija međunarodno usporedive dokaze o mrežama poduzeća temeljem mikro podataka o transakcijama između poduzeća.

Poduzeća ne djeluju izolirano: kroz odnose kupac–dobavljač povezana su u proizvodne i transakcijske lance. Istraživanje ispituje kako ta međupovezanost utječe na rast, otvaranje radnih mjesta i otpornost, uz uobičajene čimbenike na razini poduzeća i tržišta. Koriste se detaljni transakcijski podaci iz više od 10 zemalja na četiri kontinenta kako bi se prikazala struktura tih odnosa, uključujući ulogu podupirućih sektora (npr. informacijsko-komunikacijske tehnologije i transport), integraciju malih i srednjih poduzeća te koncentraciju u lancima opskrbe. Takav uvid olakšava procjenu kako se poremećaji u opskrbi i drugi šokovi prenose kroz gospodarstvo te koje mjere i ulaganja najučinkovitije jačaju otpornost i čuvaju radna mjesta. Rezultati se pritom koriste i za oblikovanje javnih politika – od javne potrošnje i povrata ulaganja u infrastrukturu i logistiku do ciljanog usmjeravanja programa razvoja dobavljača.

U inicijativi sudjeluju timovi iz više od 10 zemalja; voditeljica je dr. sc. Chiara Criscuolo, a koordinatori su dr. sc. Verena Christina Wiedemann i dr. sc. Davide Samuele Luzzati.

Sudjelovanje u inicijativi Svjetske Banke komplementarno je temeljnome projektu Hrvatske zaklade za znanost (IP2022-10-8560) pod vodstvom dr. sc. Stjepana Srhoja.

Objava Dr. sc. Stjepan Srhoj dio inicijative Svjetske Banke o transakcijskim mrežama poduzeća pojavila se prvi puta na Euroimpakt.