Tribina pod nazivom „Utjecaj članstva u EU na funkcioniranje pravosuđa i javne uprave u RH“ održana je 17. listopada 2024. u prostorijama Predstavništva Europske komisije u RH, Cesarčeva 4 u Zagrebu.
Nakon pozdravnih riječi uvodno izlaganje održala je prof. dr. sc. Tatjana Josipović sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. dr. sc. Josipović navela je kako prema istraživanju javnog mnijenja iz srpnja 2024. Eurobarometera, 72% ispitanika u Hrvatskoj smatra kako je članstvo u EU-u važno za vladavinu prava u zemlji. Ono što je negativno jest podatak da samo 23% ispitanika u Hrvatskoj smatra da je pravosuđe neovisno, a čak 69% ispitanika smatra da je stanje u pravosuđu loše. Prof. dr. sc. Josipović istaknula je i važnost dalje depolitizacije, odnosno jačanja neovisnosti pravosuđa, te daljnje digitalizacije pravosuđa, pri čemu bi se trebalo služiti alatima umjetne inteligencije (UI) te tehnologije blockchaina. Pri tome treba digitalizaciju zemljišnih knjiga i katastra istaknuti kao primjer dobre praske.
Nakon uvodnog izlaganja održan je prvi panel pod nazivom „Utjecaj članstva u EU na funkcioniranje pravosuđa“ na kojem su sudjelovali: doc. dr. sc. Kristian Turkalj, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Tatjana Josipović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, i Božidar Horvat, mag. iur., Županijski sud u Osijeku. Doc. dr. sc. Turklaj rekao je kako se tijekom te nakon pristupanja Hrvatske EU-u mogu uočiti tri faze: u pravoj fazi prije ulaska u EU 2013. godine urađeno je mnogo u reformi pravosuđa. Međutim, u drugoj fazi počevši od 2013. dolazi do određenog zastoja, što se vidi i u primjeru izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, tzv. Lex Perković, istaknuo je Turkalj. U trećoj fazi, koja je počela okvirno 2016. ili 2017. godine, došlo je do novog zamašnjaka u reformi pravosuđa, naročito zbog funkcijskih sredstava iz EU-a koja su iskorištenja za digitalizaciju pravosuđa, zaključio je Turkalj. Prof. dr. sc. Josipović smatra kao je Hrvatska nakon 2013. postala bolje društvo, ali je međutim dodala kako fragmentarnost pravnog sustava, odnosno kako nedostatak konzistentnosti i koordinacije među ministarstvima i dalje predstavlja problem koji Hrvatska treba rješavati. Prof. dr. sc. Ivičević Karas je istaknula kako je nakon ulaska Hrvatske u EU učinjeno mnogo u pogledu suzbijanju korupcije, međutim kako je percepcija društva u raskoraku sa učinjenim, naročito zbog velike medijske pozornosti, naročito u velikim korupcijskim slučajevima. Božidar Horvat je podataka kako Hrvatska trenutno ima 1600 sudaca koji se bave sa između 1,200,000 i 1,300,000 predmeta, te kao je tijekom ove godine rešeno više predmeta nego što ih je zaprimljeno. Ulazak u EU je predstavljao velike poticaj te su utrošena značajna sredstva iz fondova EU za reformu pravosuđa, nakon 2020- godišnje naročit iz NPOO-a. Trenutno je samo 2% predmeta starije od deset godina, a nastoji se doći do razine efikasnosti za rješavanje svih predmeta unutar tri godile, dodao je Horvat.
Tijekom drugog panel pod nazivom „Utjecaj članstva u EU na proces reforme javne uprave“ održana je rasprava u kojoj su sudjelovali: prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Vedran Đulabić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Anamarija Musa, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; i dr. sc. Zoran Pičuljan, predsjednik uprave Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić. prof. dr. sc. Koprić istaknuo je da iako je u javnoj upravi zaposleno oko 300 tisuća službenika, toj brojci treba dodati još osamdesetak tisuća zaposlenih u javnim komunalnim poduzećima u Hrvatskoj. Istaknuo je da građani RH, kao i drugi građani EU-a, imaju pravo na dobro upravljanje od strane institucija, a jedna od njegovih uloga je zaštita ljudskih prava i sloboda i vladavine prava. Istaknuo je kako je Hrvatska uložila četiri milijuna eura u reformu javne uprave. Prof. dr. sc. Koprić naveo je i važnost Opće uprave za potporu strukturnim reformama Europske komisije (DG REFORM) čija je zadaća potaknuti promjenu u javnoj upravi u državama članicama EU-a. Prof. dr. sc. Đulabić je istaknuo kako je u reformi javne uprave urađeno mnogo, a primjer dobre usluge javne uprave građanima je sustav e-građani. Problem je, međutim, smatra Đulabić, što su reforme manje-više isključivo tehničke prirode, te kao se reformi javnog sektora treba pristupiti strateški, kao promjeni koja će poboljšati standard hrvatskih građana, a ne kao zadatku koji Hrvatskoj zadaje Europska unija. Prof. dr. sc. Musa rekla je kako je Hrvatskoj potreban strateški pristup reformama koji će zahvatiti sve sektore i biti pokretač reformi javne uprave. Dr. sc. Pičuljan istaknuo je kako je podizanje kvalitete javne uprave u Hrvatskoj potrebno usvojiti prije svega strateški pristup, zatim osigurati kvalitetu i motiviranost zaposlenika u javnoj upravi, a sustav javne uprave depolitizirati i profesionalizirati.
Ovo je druga tribina u sklopu serije skupova „Zajedno za bolju EU – razgovarajmo“ koju organiziraju Europski dokumentacijski centar Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Europski dokumentacijski centar Pravnog fakulteta u Zagrebu i Europski dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta u Splitu. Tribine su organizirane uz financijsku potporu Europske komisije.
Bilješku sastavio:
Mr. sc. Krševan Antun Dujmović
